Lastovo je 543. Poklad prvi put obilježilo pod UNESCO-vim znakom. Svečanosti je nazočio župan Blaž Pezo uz tradicionalno spuštanje Poklada.
Lastovo je ove godine ispisalo novu stranicu svoje bogate tradicije – 543. Lastovski poklad prvi je put održan pod UNESCO-vim znakom, nakon što je ovaj jedinstveni običaj u prosincu 2025. upisan u Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta.
Riječ je o jednom od najstarijih i najspecifičnijih karnevalskih rituala u Hrvatskoj, čiji su elementi strogo definirani i prenose se s generacije na generaciju. Lastovski poklad nalazi se na listi nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske od 2009. godine, a međunarodno priznanje potvrđeno je na 20. sjednici UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine, održanoj od 8. do 13. prosinca 2025. godine u New Delhiju.
Središnjem događaju na pokladni utorak nazočio je i župan Dubrovačko-neretvanske županije Blaž Pezo, istaknuvši važnost očuvanja tradicije kao dijela identiteta juga Hrvatske. Podršku manifestaciji dali su i predstavnici lokalne vlasti, a privolu 543. Pokladu dala je načelnica Općine Lastovo Anita Jančić Lešić.
Vrhunac dana započeo je tradicionalnim okupljanjem i povorkama Pokladara i Lijepih maškara. Pokladari su muškarci odjeveni u svečane uniforme sa sabljama, dok Lijepe maškare čine žene maskirane u vile, kraljice ili morske sirene. Povorke se kreću zasebno i nikada se ne smiju susresti, što je jedno od temeljnih pravila ovog običaja.
Točno u 15 sati započinje “Culjanje” – spuštanje Poklada niz oko 300 metara dugu uzicu koja vodi od vrha brda do podnožja mjesta. Ritual se ponavlja tri puta, a svaki put spuštanje prate petarde na nogama Poklada, uz glasno navijanje i okupljanje mještana na Dolcu. Nakon trećeg spuštanja slijedi završni čin – ples pokladara u kolu od deset figura, kojem se pridružuju i Lijepe maškare.
Svečanost završava spaljivanjem Poklada na glavnom trgu. U trenutku kada zazvone crkvena zvona na “Zdravo Marijo”, sve staje, čime se simbolično zaključuje višestoljetni obred.
Upis u UNESCO-ov Registar dobrih praksi predstavlja potvrdu predanosti lokalne zajednice u očuvanju ovog vrijednog segmenta nematerijalne baštine te dodatno pozicionira Lastovo i Dubrovačko-neretvansku županiju na kulturnoj karti Europe i svijeta.
Lastovski poklad nije tek karnevalska svečanost, već složen i simboličan ritual koji oblikuje identitet otoka. Njegova struktura, precizna pravila i jasno definirane uloge svjedoče o duboko ukorijenjenoj tradiciji koja traje stoljećima.
Upis u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta rezultat je dugogodišnjeg rada lokalne zajednice, stručnjaka i institucija. Inicijativa za nacionalni upis pokrenuta je 2008. godine, uz podršku Instituta za etnologiju i folkloristiku, a već 2009. običaj je zaštićen kao kulturno dobro Republike Hrvatske.
Posebnost Poklada leži u spoju rituala, glazbe, pokreta i simbolike. Tri spuštanja niz uzicu, ples pokladara u deset figura te završno spaljivanje predstavljaju dramaturški zaokruženu cjelinu. Svaki detalj ima značenje i prenosi poruku zajedništva, sjećanja i obnove.
Ovogodišnje izdanje, prvo pod UNESCO-vim znakom, imalo je dodatnu simboliku. Prisutnost župana Blaža Peze i lokalnih predstavnika vlasti potvrđuje institucionalnu podršku očuvanju tradicije, ali i važnost kulturne baštine kao temelja održivog razvoja.
Lastovo je tako još jednom pokazalo kako se baština ne čuva samo dokumentima i registrima, već živim sudjelovanjem zajednice. Upravo je ta snaga lokalne uključenosti i prepoznata na međunarodnoj razini, čime je ovaj jedinstveni običaj dobio priznanje koje nadilazi granice Hrvatske.
