Andrej Plenković objavio da je Hrvatska u Q4 2025. rasla 3,6%, više od prosjeka EU i eurozone. Reakcije iz SDP-a različite.
Andrej Plenković objavio je da je hrvatsko gospodarstvo u četvrtom tromjesečju 2025. realno poraslo za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, istaknuvši kako je riječ o nastavku stabilnog i kontinuiranog rasta.
Prema njegovim navodima, Hrvatska je u tom razdoblju rasla znatno brže od prosjeka Europska unija, čije je gospodarstvo povećano za 1,5 posto, kao i od Eurozona, gdje je rast iznosio 1,3 posto. Time se Hrvatska, kako je naglašeno, svrstala među četiri najbrže rastuća gospodarstva u EU, uz Irsku, Maltu i Cipar.
Premijer je istaknuo i kako hrvatski BDP raste već 20 uzastopnih kvartala, od početka 2021. godine, što Hrvatsku svrstava među rijetke države članice s tako dugim razdobljem neprekidnog gospodarskog širenja. Ukupni rast u 2025. godini iznosio je 3,2 posto u odnosu na 2024., čime je, prema riječima Vlade, ostvaren planirani cilj iz Programa rada.
Kao ključne pokretače navodi se rast domaćih i stranih ulaganja, povećanje izvoza te rast plaća i osobne potrošnje građana. Dodatno, istaknuta je važnost povlačenja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te fondova Europske unije, koji su, prema Vladi, dali snažan investicijski poticaj.
Očekivanja za 2026. godinu također su optimistična, uz procjene da bi se pozitivan trend mogao nastaviti te da bi se Hrvatska mogla dodatno približiti prosječnoj razini razvijenosti EU-a.
S druge strane, iz redova oporbe dolaze drugačije ocjene. Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić izjavio je kako smatra da hrvatsko gospodarstvo nije dovoljno strukturno modernizirano te da dugoročna održivost rasta ostaje otvoreno pitanje. Upozorio je na potrebu jačanja produktivnosti, tehnoloških ulaganja i konkurentnosti industrije.
Rasprava o stanju ekonomije tako ostaje jedno od ključnih političkih pitanja, dok službeni podaci pokazuju nastavak rasta u usporedbi s europskim prosjekom.
Gospodarski rezultati za kraj 2025. godine dolaze u razdoblju kada su mnoge europske države suočene s usporavanjem rasta, energetskim izazovima i promjenama u globalnim trgovinskim tokovima. U takvom okruženju, stopa od 3,6 posto u četvrtom tromjesečju predstavlja značajan rezultat u odnosu na europski kontekst.
Analitičari ističu da je hrvatski rast posljednjih godina u velikoj mjeri potaknut investicijskim ciklusom financiranim iz europskih sredstava, ali i snažnom osobnom potrošnjom. Rast plaća, rekordna zaposlenost i snažna turistička sezona dodatno su poduprli ukupnu gospodarsku aktivnost.
Istodobno, ekonomisti upozoravaju kako će daljnji napredak ovisiti o strukturi rasta. Ključni izazovi uključuju povećanje produktivnosti, digitalnu transformaciju poduzeća, demografske trendove te veću dodanu vrijednost u izvoznim sektorima.
U političkom smislu, gospodarski pokazatelji često su predmet različitih interpretacija. Vlada naglašava stabilnost i kontinuitet, dok oporba upozorava na potrebu dubljih reformi i dugoročne konkurentnosti.
U svakom slučaju, službeni statistički podaci potvrđuju da Hrvatska trenutno ostvaruje rast iznad prosjeka Europske unije. Hoće li se takav trend nastaviti i tijekom 2026. godine, ovisit će o domaćim reformama, investicijskoj dinamici te širem europskom i globalnom gospodarskom okruženju.
