Štednja građana u Hrvatskoj dosegnula je povijesni rekord od preko 40 mlrd. eura. No, oročena štednja naglo pada, dok štednja po viđenju (a vista) snažno raste. Saznajte razloge i što to znači za građane i banke.
Štednja građana u Hrvatskoj 2025. – novi rekord
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), štednja građana u Hrvatskoj nastavila je rasti i početkom 2025. godine dosegnula povijesno visokih preko 40 milijardi eura. No, struktura štednje drastično se promijenila u posljednjih deset godina – dok je nekad dominirala oročena štednja, danas građani gotovo sav novac drže na računima po viđenju (a vista).
Pad oročene štednje
Oročena štednja, koja je 2013. godine iznosila gotovo 20 milijardi eura, danas je pala na oko 10 milijardi eura. Građani sve manje odlučuju „zaključati“ svoj novac na dulje razdoblje zbog niskih kamatnih stopa i većih potreba za likvidnošću.
Eksplozija štednje po viđenju (a vista)
Suprotno tome, štednja a vista – novac na tekućim i žiro računima – naglo je porasla. S manje od 5 milijardi eura 2013., danas iznosi više od 30 milijardi eura, što pokazuje da građani žele imati brzu dostupnost novcu.
Zašto se mijenja struktura štednje?
Razlozi za ovakav trend su višestruki:
- Niske kamate na oročenu štednju godinama nisu bile isplative.
- Visoka inflacija smanjila je povjerenje u dugoročne depozite.
- Građani sve češće ulažu u nekretnine, dionice i fondove.
- Potreba za likvidnošću i sigurnošću u neizvjesnim vremenima.
Što to znači za banke i građane?
Za banke, sve manji udio oročene štednje znači skuplje prikupljanje stabilnih izvora financiranja. S druge strane, građani riskiraju gubitak vrijednosti svoje štednje zbog inflacije, budući da novac na računima po viđenju praktički ne donosi prinos.
Zaključak
Štednja građana u Hrvatskoj nikad nije bila veća, no struktura štednje jasno pokazuje gubitak povjerenja u oročene depozite. U budućnosti možemo očekivati daljnji rast potražnje za alternativnim oblicima ulaganja, dok banke pokušavaju privući klijente većim kamatama na oročenu štednju.
