Nova mirovinska pravila u Hrvatskoj ukidaju penalizaciju prijevremene mirovine tek sa 70 godina. Reakcije umirovljenika i sindikata.
Hrvatska mirovinska reforma 2026. donijela je jednu od najkomentiranijih mjera posljednjih godina – ukidanje penalizacije za prijevremene starosne mirovine, ali isključivo za umirovljenike starije od 70 godina. Iako se mjera primjenjuje od 1. siječnja, prve uvećane mirovine, u prosjeku oko 55 eura, oko 127 tisuća korisnika dobit će najkasnije do travnja.
Prema pojašnjenju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, korisnici ne moraju podnositi nikakve zahtjeve jer se povećanje provodi automatski, u skladu s novim Zakonom o mirovinskom osiguranju. Zamjenik ravnatelja Zavoda Srećko Vuković istaknuo je kako je rok za provedbu kraj ožujka te da je zakonski okvir jasno definiran.
Međutim, unatoč administrativnoj jednostavnosti, odluka je izazvala snažne reakcije sindikata i udruga umirovljenika. Višnja Stanišić, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, upozorila je da se ovom mjerom zapravo poručuje „tko doživi – doživi“, jer mnogi korisnici prijevremenih mirovina nikada ne dočekaju 70. godinu. Sindikat smatra da bi penalizaciju trebalo ukinuti s navršenih 65 godina, kada se ostvaruje pravo na redovnu starosnu mirovinu.
Sličan stav ima i Blok umirovljenici zajedno, čiji predsjednik Milivoj Špika naglašava nelogičnost izjednačavanja svih korisnika prijevremene mirovine, bez obzira jesu li u nju otišli godinu ili pet godina ranije. Također upozorava da većina ljudi nije otišla u prijevremenu mirovinu svojom voljom, već zbog gubitka posla ili zdravstvenih razloga.
S druge strane, iz Vlade i resornog ministarstva poručuju da je granica od 70 godina kompromisno rješenje koje ne narušava održivost sustava. Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić ranije je isticao kako bi potpuno ukidanje penalizacije ranije moglo destimulirati dulji ostanak u svijetu rada.
Rasprava se dodatno zaoštrava u kontekstu rasta troškova života. Podaci pokazuju da velik broj umirovljenika prima manje od 700 eura mjesečno, dok su mirovine u posljednjih deset godina rasle sporije od plaća i potrošačke košarice. Time se pitanje pravednosti mirovinske reforme ponovno našlo u središtu javnog interesa.
Nova pravila za prijevremene mirovine otvorila su širu raspravu o dugoročnom smjeru hrvatskog mirovinskog sustava. Iako ukidanje penalizacije nakon 70. godine donosi određeno financijsko olakšanje dijelu umirovljenika, mnogi smatraju da se radi o djelomičnom i nedovoljnom rješenju koje ne zahvaća srž problema.
Posebno se ističe pitanje socijalne pravednosti. Umirovljenici upozoravaju da statistički prosjeci često ne odražavaju stvarno stanje na terenu, gdje stotine tisuća ljudi živi s mirovinama koje ne pokrivaju osnovne životne troškove. Kritike se odnose i na činjenicu da su žene dodatno pogođene penalizacijom zbog ranijeg odlaska u mirovinu, što otvara pitanje neizravne diskriminacije.
Ekonomisti, pak, naglašavaju da mirovina mora ostati odraz uplaćenih doprinosa tijekom radnog vijeka. Prema toj logici, potpuno ukidanje penalizacije moglo bi dovesti do neravnoteže između onih koji su radili do zakonske granice i onih koji su sustav napustili ranije. Upravo se na tom prijeporu lome koplja između Vlade i predstavnika umirovljenika.
Sve češće se spominju i dodatne mjere koje su ranije ublažavale socijalni pritisak, poput 13. mirovine, božićnica ili jednokratnih dodataka. Njihov izostanak u novim zakonskim izmjenama dodatno pojačava nezadovoljstvo i najave mogućih prosvjeda.
Mirovinska reforma 2026. tako je postala simbol šireg društvenog pitanja: može li se održivost sustava pomiriti s dostojanstvenim životom u starosti. Odgovor na to pitanje, sudeći prema reakcijama, tek se treba pronaći.
