Hrvatska od utorka dobiva nove cijene goriva: benzin raste na 1,69 €, dok dizel i plavi dizel pojeftinjuju. Odluka Vlade očekuje se u ponedjeljak.
Hrvatska bi od utorka 2. svibnja 2026. mogla dobiti nove cijene goriva, prema neslužbenim informacijama nakon zatvaranja burzi. Riječ je o projekcijama koje još mora potvrditi Vlada, a konačna odluka očekuje se nakon telefonske sjednice zakazane za ponedjeljak.
Prema dostupnim podacima, cijena benzina trebala bi porasti za pet centi. Trenutnih 1,64 eura po litri povećalo bi se na 1,69 eura, što predstavlja blagi rast u odnosu na prethodno razdoblje. Ovaj trend prati kretanja na međunarodnom tržištu nafte, gdje su cijene posljednjih dana pokazale uzlaznu putanju.
S druge strane, vozače dizelskih vozila mogla bi razveseliti najava pojeftinjenja. Cijena dizela, koja je trenutno ograničena na 1,78 eura, mogla bi pasti na 1,72 eura, odnosno za šest centi manje po litri. Sličan trend očekuje se i kod plavog dizela, koji bi mogao pojeftiniti za sedam centi – s 1,29 na 1,22 eura.
Važno je naglasiti kako su ove cijene zasad neslužbene i ovise o odluci Vlade Republike Hrvatske. Država i dalje ima mogućnost intervenirati kroz mehanizam ograničavanja cijena, što je u proteklim razdobljima često korišteno kako bi se ublažio utjecaj globalnih tržišnih promjena na građane i gospodarstvo.
Promjene cijena goriva izravno utječu na troškove prijevoza, logistike i svakodnevnog života. Posebno su osjetljive kategorije građana i poduzetnika koji ovise o stabilnim cijenama energenata. Upravo zato svaka najava poskupljenja ili pojeftinjenja izaziva značajan interes javnosti.
U narednim danima očekuje se službena potvrda novih cijena, koje će vrijediti za sljedeće dvotjedno razdoblje. Do tada, tržište i potrošači prate situaciju i čekaju konačnu odluku koja će definirati koliko će građani plaćati gorivo od utorka.
Najava novih cijena goriva u Hrvatska dolazi u trenutku kada su globalna energetska tržišta i dalje pod utjecajem geopolitičkih i ekonomskih čimbenika. Kretanje cijena nafte na svjetskim burzama često se brzo reflektira i na domaće tržište, iako država kroz regulatorne mjere pokušava ublažiti nagle oscilacije.
Blagi rast cijene benzina može se povezati s povećanom potražnjom i nestabilnostima na tržištu sirove nafte, dok pad cijena dizela sugerira drugačije tržišne okolnosti u segmentu rafiniranih derivata. Upravo razlika u kretanju cijena između benzina i dizela pokazuje koliko su ovi proizvodi osjetljivi na različite faktore ponude i potražnje.
Za građane to znači potrebu za prilagodbom kućnog budžeta, dok poduzetnici, osobito u transportnom sektoru, pomno prate svaku promjenu. I najmanja korekcija cijena može imati lančani učinak na cijene proizvoda i usluga.
Ukoliko Vlada odluči ne intervenirati, ove projekcije mogle bi postati službene cijene već od utorka. No, ostaje otvorena mogućnost ograničenja cijena, što bi moglo dodatno ublažiti ili promijeniti najavljene iznose.
U svakom slučaju, tržište goriva ostaje jedan od ključnih ekonomskih pokazatelja, a njegove promjene redovito utječu na širu gospodarsku sliku i standard građana.
