Josip Dabro kritizirao je zagrebačke krijesove i antifašizam te poručio da država snosi odgovornost za nacionalne vrijednosti.
Predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta Josip Dabro oštro je reagirao na obilježavanje Dana oslobođenja Zagreba i tradicionalne krijesove organizirane u glavnom gradu, nazvavši događaj “đavoljim pirom” i “državnom sramotom”.
U opširnoj objavi Dabro je kritizirao zagrebačku vlast i političku platformu Možemo!, tvrdeći kako se kroz antifašističke manifestacije veličaju, kako navodi, “progon i pokolji jugoslavenske komunističke vojske nad hrvatskim narodom”.
Prema njegovim riječima, problem nije samo u djelovanju zagrebačke gradske vlasti nego i u državnoj politici koja je, kako tvrdi, desetljećima omogućavala i financirala takve ideološke narative. Posebno je naglasio da se nacionalne vrijednosti ne definiraju na lokalnoj razini, već kroz institucije države.
Dabro je u objavi istaknuo kako Domovinski pokret nema iluzija o političkom smjeru platforme Možemo!, ali je priznao da kao manjinski partner u vladajućoj koaliciji s Hrvatska demokratska zajednica mora pristajati na određene političke kompromise.
Govoreći o odnosu prema antifašizmu, Dabro je ustvrdio kako u Europskoj uniji ne postoje pokreti poput “saveza antinacista” te je propitivao potrebu za današnjim oblikom antifašističkog djelovanja u Hrvatskoj.
Također je naveo da je Domovinski pokret tražio kriminalizaciju svih totalitarnih simbola, ali da za to, prema riječima premijera Andrej Plenković, “nema teorijske šanse”.
U nastavku objave Dabro je poručio kako smatra da se hrvatska politika nakon 2000. godine udaljila od vrijednosti Domovinskog rata te optužio dio političkog sustava za, kako kaže, “klevetanje hrvatskog naroda”.
Njegove izjave izazvale su brojne reakcije na društvenim mrežama i u političkom prostoru, posebno zbog oštre retorike i izraza poput “đavolji ritual” te poruke da oni “što pale i skakuću oko vatri neće dugo”.
Tema obilježavanja Dana oslobođenja Zagreba i antifašističkih manifestacija već godinama izaziva političke podjele u Hrvatskoj, a posljednje izjave Josipa Dabre dodatno su pojačale raspravu o odnosu države prema povijesnom nasljeđu, antifašizmu i Domovinskom ratu.
Izjava Josipa Dabre o zagrebačkim krijesovima ponovno je otvorila raspravu o ulozi antifašizma u suvremenoj Hrvatskoj te o političkim podjelama koje se redovito pojavljuju tijekom obilježavanja povijesnih datuma.
Dabro smatra da manifestacije povezane s obilježavanjem oslobođenja Zagreba predstavljaju veličanje komunističkog režima, dok organizatori i dio javnosti tvrde da je riječ o očuvanju antifašističke tradicije i sjećanja na kraj Drugog svjetskog rata. Upravo zbog tih suprotstavljenih pogleda svake godine dolazi do žestokih političkih polemika.
U svom obraćanju član Domovinskog pokreta posebno je naglasio odgovornost države za oblikovanje nacionalnog identiteta te poručio kako lokalne vlasti ne bi smjele samostalno definirati vrijednosti koje predstavljaju Hrvatsku. Kritizirao je i političke kompromise unutar vladajuće koalicije, navodeći da Domovinski pokret nema dovoljno političke snage za provedbu svih svojih ciljeva.
Pitanje odnosa prema antifašizmu i komunističkom nasljeđu jedno je od najosjetljivijih političkih tema u Hrvatskoj. Dok jedni smatraju da je antifašizam važan dio europske demokratske tradicije, drugi upozoravaju na zločine počinjene nakon Drugog svjetskog rata i traže jasnije distanciranje od totalitarnih režima.
Posljednje Dabrene izjave dodatno su pojačale političke napetosti pred lokalne i parlamentarne političke procese, a reakcije stižu iz različitih političkih opcija. Rasprava o simbolima, povijesti i državnim vrijednostima tako ostaje jedna od tema koja snažno dijeli hrvatsku javnost.
