Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u studenom 2025. porasla na 1.498 €. Nominalni rast 9,7%, realni 5,7%, pokazuju podaci DZS-a.
Prema najnovijim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, prosječna mjesečna neto plaća u Republici Hrvatskoj u studenom 2025. godine iznosila je 1.498 eura, što predstavlja najvišu zabilježenu razinu od uvođenja eura i povijesni maksimum hrvatskih plaća.
Na godišnjoj razini prosječna neto plaća nominalno je porasla za 9,7 posto, dok je realni rast, nakon uračunate inflacije, iznosio 5,7 posto. Rast je zabilježen i u odnosu na prethodni mjesec – u usporedbi s listopadom 2025. plaće su nominalno više za 1,9 posto, a realno za 1,3 posto.
Ovi pokazatelji potvrđuju nastavak pozitivnog trenda rasta primanja zaposlenih, unatoč izazovima koje su prethodnih godina donosili inflacijski pritisci, poremećaji na tržištu rada i globalna gospodarska kretanja. Upravo razlika između nominalnog i realnog rasta naglašava važnost praćenja kupovne moći građana, a ne samo iznosa plaće na papiru.
Od početka mandata Vlada Republike Hrvatske predvođene predsjednikom Vlade Andrej Plenković, prosječna neto plaća u Hrvatskoj porasla je za 749 eura, čime je u odnosu na početno razdoblje praktički udvostručena. Taj podatak često se ističe kao jedan od ključnih pokazatelja ekonomskih politika usmjerenih na rast plaća, smanjenje poreznog opterećenja rada i jačanje tržišta rada.
Uz rast plaća, zabilježen je i kontinuirani rast zaposlenosti te smanjenje nezaposlenosti, dok se istodobno radi na jačanju konkurentnosti domaćeg gospodarstva, posebno kroz ulaganja, porezne reforme i korištenje europskih fondova.
Iz Vlade poručuju kako je cilj nastaviti s politikama koje podižu životni standard građana, a prema najavama, prosječna neto plaća u Hrvatskoj trebala bi tijekom 2028. godine dosegnuti razinu od 1.600 eura.
Rast prosječne neto plaće na 1.498 eura u studenom 2025. dodatno potvrđuje stabilizaciju hrvatskog gospodarstva nakon razdoblja snažnih inflacijskih udara. Iako nominalni rast plaća često privlači najveću pozornost javnosti, ključan pokazatelj za stvarni životni standard građana ostaje realni rast, koji uzima u obzir kretanje cijena.
Prema metodologiji Državnog zavoda za statistiku, realni rast plaće dobiva se kada se od nominalnog povećanja oduzme stopa inflacije. Upravo zato je podatak o realnom godišnjem rastu od 5,7 posto posebno značajan, jer pokazuje da je kupovna moć zaposlenih doista porasla, a ne samo nominalni iznos primanja.
U kontekstu eurozone, Hrvatska se po dinamici rasta plaća posljednjih godina približava prosjeku razvijenijih članica, iako razlike u apsolutnim iznosima i dalje postoje. Pritom su važne i sektorske razlike – rast plaća nije bio jednak u svim djelatnostima, a najveći pomaci zabilježeni su u privatnom sektoru, zdravstvu, IT industriji i građevinarstvu.
Vladine najave o dosezanju prosječne plaće od 1.600 eura do 2028. godine temelje se na projekcijama gospodarskog rasta, daljnjem smanjenju poreza na dohodak te nastavku investicijskog ciklusa. Hoće li se ti ciljevi ostvariti, uvelike će ovisiti o globalnim ekonomskim kretanjima, inflaciji i stanju na tržištu rada.
Ipak, aktualni podaci potvrđuju jasan trend: plaće u Hrvatskoj rastu brže nego prethodnih godina, a fokus se sve više prebacuje s pukog rasta iznosa na dugoročno očuvanje realne kupovne moći građana.
