Dubrovnik otvorio „Sveučilište za treću životnu dob“ – program cjeloživotnog učenja za građane starije od 50 godina
Dubrovnik pokrenuo „Sveučilište za treću životnu dob“. Program cjeloživotnog učenja za građane 50+ uključuje 10 kolegija i već ima 252 polaznika.
Dubrovnik otvorio „Sveučilište za treću životnu dob“ – program cjeloživotnog učenja za građane starije od 50 godina
Na Sveučilištu u Dubrovniku svečano je predstavljen novi program cjeloživotnog obrazovanja pod nazivom „Sveučilište za treću životnu dob“, namijenjen osobama starijima od 50 godina koje žele ostati aktivne, razvijati nova znanja i sudjelovati u društvenom životu zajednice.
Ovaj obrazovni program pokrenut je s ciljem poticanja kontinuiranog učenja i društvene uključenosti građana starije životne dobi. Svečanom otvorenju prisustvovali su gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, koji su istaknuli važnost ovakvih inicijativa za kvalitetu života građana.
Program je nastao na inicijativu psihologinje Vesne Raguž Staničić, a u njegovoj realizaciji ključnu ulogu imalo je Sveučilište u Dubrovniku. Gradonačelnik Franković tom je prigodom podsjetio na početke ideje te naglasio važnost partnerstva između Grada i akademske zajednice.
Posebno je zahvalio rektoru Nebojši Stojčiću, čija je podrška bila presudna za pokretanje programa. Prema njegovim riječima, projekt pokazuje kako visoko obrazovanje može imati snažnu ulogu u razvoju društva i izvan tradicionalnog studentskog okruženja.
Program traje 15 tjedana, a koncipiran je tako da polaznicima pruža priliku za učenje bez klasičnih akademskih obveza. Nastava se provodi bez ispita i bez ECTS bodova, što omogućuje opušteno i motivirajuće okruženje za usvajanje novih znanja.
Polaznici mogu birati između deset kolegija iz različitih područja. Među njima su teme poput povijesti i baštine Dubrovnika, povijesti umjetnosti, psihologije svakodnevnog života te zdravlja. Program također uključuje digitalne, financijske i medijske vještine, kao i tečajeve engleskog i talijanskog jezika, uz niz kreativnih radionica.
U izvođenju nastave sudjeluje gotovo 30 sveučilišnih nastavnika, čime se osigurava visoka razina stručnosti i kvalitete predavanja.
Velik interes građana pokazao je koliko je ovakav oblik obrazovanja potreban u lokalnoj zajednici. Program trenutačno pohađa 252 polaznika, što je znatno više od početnih očekivanja organizatora.
Zbog velikog interesa najavljen je i novi ciklus upisa, čime će se omogućiti uključivanje dodatnog broja građana koji žele proširiti svoja znanja i ostati aktivni u društvu.
Pokretanje programa „Sveučilište za treću životnu dob“ u Dubrovniku predstavlja važan korak u razvoju koncepta cjeloživotnog obrazovanja u Hrvatskoj. Ovakvi programi već godinama postoje na brojnim europskim sveučilištima, a njihova svrha je omogućiti starijim osobama pristup znanju, društvenim aktivnostima i novim životnim iskustvima.
Sudjelovanje u edukacijama nakon pedesete godine života ima brojne prednosti. Osim što potiče mentalnu aktivnost i razvoj novih vještina, obrazovanje u zrelijoj dobi doprinosi i većoj društvenoj povezanosti. Polaznici kroz predavanja i radionice stječu nova poznanstva, razmjenjuju iskustva te aktivno sudjeluju u akademskom i kulturnom životu grada.
Program u Dubrovniku posebno je zanimljiv jer kombinira lokalne teme i praktične vještine. Predavanja o povijesti i baštini Dubrovnika omogućuju sudionicima dublje razumijevanje grada u kojem žive, dok kolegiji iz digitalnih i financijskih vještina pomažu polaznicima u snalaženju u suvremenom društvu.
Tečajevi stranih jezika dodatno proširuju mogućnosti komunikacije i putovanja, a kreativne radionice pružaju prostor za izražavanje i razvoj osobnih interesa.
Veliki odaziv građana pokazuje da postoji snažna potreba za programima koji promiču aktivno starenje. Upravo zato Sveučilište u Dubrovniku planira nastaviti razvijati ovakve inicijative i u budućnosti.
Projekt potvrđuje kako obrazovanje ne prestaje završetkom formalnog školovanja, nego može trajati cijeli život. Dubrovnik je ovim programom pokazao da znanje i osobni razvoj nemaju dobnu granicu te da akademske institucije mogu igrati važnu ulogu u stvaranju aktivne i uključive zajednice.
