Mirovine 2026. donose ukidanje penalizacije nakon 70. godine, veće invalidske mirovine i rad uz pola mirovine. Donosimo sve promjene.
Mirovine 2026 donose niz važnih promjena koje su stupile na snagu 1. siječnja, a cilj im je povećati primanja umirovljenika, smanjiti razlike među mirovinama i omogućiti veću uključenost starijih osoba na tržištu rada. Riječ je o dijelu reforme utemeljene na izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koji je usvojio Hrvatski sabor.
Najvažnija novost odnosi se na ukidanje penalizacije za prijevremene mirovine nakon navršene 70. godine života. Penalizacija, koja je dosad trajno umanjivala mirovinu zbog ranijeg odlaska u mirovinu, sada se briše svim korisnicima koji navrše 70 godina, bez obzira na to kada su ostvarili pravo. Povećanje će se provesti automatski, bez donošenja novih rješenja, a prema procjenama obuhvatit će oko 127 tisuća korisnika s prosječnim rastom mirovine od oko 57 eura. Provedbu ove mjere provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Druga velika promjena je mogućnost rada umirovljenika na puno radno vrijeme uz isplatu 50 posto mirovine. Do kraja 2025. bilo je moguće raditi samo pola radnog vremena uz punu mirovinu, dok se sada model prilagođava tržištu rada i demografskim izazovima. Ova opcija odnosi se na starosne, prijevremene i obiteljske umirovljenike starije od 65 godina, kao i na dio korisnika invalidskih mirovina.
Treća ključna novost je povećanje invalidskih mirovina. Od 1. siječnja 2026. mirovinski faktori za izračun invalidskih mirovina su povećani, što u praksi znači rast primanja za oko 10 posto. Mjera je posebno značajna jer velik broj korisnika invalidskih mirovina prima iznose ispod 400 eura.
Uz to, nastavlja se primjena nove formule usklađivanja mirovina, po kojoj se mirovine usklađuju u omjeru 85:15 u korist povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena. Povećana je i najniža mirovina, a vrijednost mirovina i dalje se usklađuje dva puta godišnje – u siječnju i srpnju.
Sve navedene promjene čine mirovinski sustav fleksibilnijim, ali i dalje ostavljaju otvorena pitanja o dugoročnoj održivosti i odnosu mirovina i plaća.
Mirovine 2026 obilježene su kombinacijom socijalnih korekcija i mjera koje potiču dulji ostanak u svijetu rada. Posebno važna promjena je automatsko ukidanje penalizacije za sve korisnike koji navrše 70 godina života, čime se ispravlja dugogodišnja nejednakost između ranijih i kasnijih umirovljenika.
Značajan iskorak napravljen je i kod invalidskih mirovina, gdje povećani faktori izravno utječu na poboljšanje materijalnog položaja jedne od najranjivijih skupina umirovljenika. Uz to, ukinuti su obvezni kontrolni pregledi, što dodatno rasterećuje korisnike sustava.
Mogućnost rada na puno radno vrijeme uz polovicu mirovine odgovor je na manjak radne snage i sve veći interes umirovljenika za ostanak aktivnima. Prema službenim podacima, već više od 36 tisuća umirovljenika radi uz mirovinu, a očekuje se daljnji rast tog broja.
Novosti uključuju i trajni godišnji dodatak na mirovinu, vezan uz godine staža, koji se isplaćuje u prosincu, kao i povoljnije uvjete za obiteljske mirovine, osobito za izvanbračne i bivše partnere s pravom na uzdržavanje.
Iako Vlada ističe da su promjene usmjerene prema povećanju prosječne mirovine do 800 eura, predstavnici umirovljenika upozoravaju da i dalje postoji jaz između rasta mirovina i plaća. Unatoč tome, 2026. godina označava jednu od najopsežnijih prilagodbi mirovinskog sustava u posljednjem desetljeću, s izravnim učinkom na velik broj građana.
