Tražiš posao kao student? Saznaj sve o novim neoporezivim limitima u Hrvatskoj – provjeri kako povećanje limita i minimalne satnice utječe na tvoj godišnji prihod i studentski standard.
SEO VIJEST (300–500 riječi)
Povećanje neoporezivih limita za studentski rad donijet će značajne financijske koristi tisućama studenata diljem Hrvatske. Odluku je pozdravio Studentski centar Zagreb, najveći studentski servis u državi, koji ističe da je ova mjera u potpunosti usklađena s rastom životnih troškova i kontinuiranim povećanjem studentskih satnica.
Minimalna studentska satnica u Hrvatskoj trenutačno iznosi 6,06 eura, a od početka 2026. porast će na 6,56 eura. Istovremeno, novi neoporezivi limiti omogućuju studentima da godišnje zarade do 4.800 eura ako su prijavljeni na poreznu olakšicu roditelja, odnosno čak 12.000 eura ako nisu. Posebno je važno povećanje koeficijenta za izračun prvog poreznog limita s 6 na 8, što omogućuje roditeljima zadržavanje olakšice čak i kada student zaradi više nego prije.
U Studentskom centru Zagreb naglašavaju da je upravo neusklađenost starih pragova sa sve većim troškovima stanovanja, prijevoza i prehrane stvarala značajan pritisak na studente. Prošle godine više od 13.800 studenata premašilo je dosadašnji limit od 3360 eura, dok je više od 1500 studenata prešlo gornju granicu od 10.080 eura. Zbog toga su mnogi prekidali rad usred godine, iako je potražnja poslodavaca rasla.
Procjene SC-a Zagreb pokazuju da će novi limiti studentima omogućiti kontinuitet rada i potencijalnu prosječnu zaradu oko 1000 eura mjesečno, što predstavlja realno financijsko rasterećenje. Digitalizacija sustava već je visoko razvijena – čak 90 posto ugovora izdaje se online, a u prvih deset mjeseci 2025. izdano je više od 310.000 ugovora.
Slični trendovi bilježe se i u Studentskom centru Split, gdje je tijekom 2024. zabilježeno 75.941 posredovanje u studentskim poslovima. Najveća potražnja i dalje je u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini, no sve više studenata radi i u IT sektoru, administraciji, logistici i stručnim poslovima povezanim s njihovim studijem. U Splitu je prosječna godišnja zarada po studentu iznosila 3715 eura, dok je 234 studenata prešlo prihod od 10.800 eura.
Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu također podržava ovu mjeru, ali upozorava da porezne pragove u budućnosti treba automatski usklađivati s rastom satnica kako bi se izbjeglo ponavljanje istih problema. Ukazuju i na strukturne prepreke za studente čije su profesije zakonski regulirane, zbog čega ne mogu raditi u struci tijekom studija.
Povećanje neoporezivih limita dolazi u ključnom trenutku za studentsko tržište rada te, prema procjenama SC-ova i studenata, doprinosi stabilnosti sustava, većoj zaposlenosti i znatno boljem studentskom standardu.
Nova porezna pravila mogla bi promijeniti dinamiku studentskog tržišta rada već od 2026. godine. Veći neoporezivi limiti omogućit će studentima da se uključe u dugoročnije angažmane i lakše planiraju prihode kroz cijelu godinu. Poslodavci očekuju smanjenje administrativnog pritiska, posebno tijekom ljetnih mjeseci kada potražnja za radnom snagom naglo raste, a studenti nerijetko prestaju raditi zbog straha da će premašiti dopuštene pragove.
U praksi je čest scenarij da studenti odbijaju dobro plaćene smjene u srcu sezone samo kako bi izbjegli dodatne porezne komplikacije. Nova pravila taj problem uklanjaju i otvaraju prostor za bolju suradnju između studenata i poslodavaca.
Posebno zanimljiv trend bilježi se u stručnim i IT poslovima, gdje sve više studenata već tijekom studija gradi portfelj i stječe radno iskustvo koje im kasnije omogućuje brži ulazak na tržište rada. SC Zagreb napominje kako se povećava broj ugovora za programiranje, analitiku, digitalni marketing i tehničke projekte – poslove koji su ranije bili manje dostupni studentima.
Studentski centri pritom ističu da digitalizacija sustava osigurava brzu obradu ugovora i da je postojeća infrastruktura potpuno spremna za povećani obujam rada. Raste i broj poslodavaca koji koriste studentske servise – u Splitu ih je u 2024. sudjelovalo više od 4150, pokazujući stabilnost tržišta i široku dostupnost poslova.
Studentske organizacije pozdravljaju mjere, ali naglašavaju da Hrvatska dugoročno mora razviti model automatskog usklađivanja poreznih granica u skladu s ekonomskim kretanjima. Time bi se studentima omogućila dodatna sigurnost, a sustav bi ostao prilagođen realnim uvjetima tržišta.
