Inflacija u Hrvatskoj u rujnu 2025. porasla je na 4,2%, najviše od kraja 2023. Najveći doprinos rastu daju usluge i hrana, dok energija ponovno jača pritiske. Pročitajte analizu uzroka i prognozu za 2026.
📊 Inflacija u Hrvatskoj na najvišoj razini od kraja 2023.
Inflacija u Hrvatskoj u rujnu 2025. dosegnula je 4,2% na godišnjoj razini, što predstavlja najvišu stopu od kraja 2023. godine. Prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih devet mjeseci cijene dobara i usluga u prosjeku su više za 3,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Glavni generatori inflacije i dalje su usluge i hrana, no sve snažniji utjecaj počinje dolaziti i od energije, čiji rast dodatno pojačava ukupne cjenovne pritiske.
Usluge i hrana čine 90% rasta
U prvih devet mjeseci 2025. čak 90% ukupnog rasta inflacije dolazi iz segmenta usluga i hrane. Cijene restorana i hotela u Hrvatskoj već su dosegle preko 95% prosjeka EU, dok su cijene hrane i pića iznad 104% prosjeka.
- Usluge: u rujnu su zabilježile pad od 1,1% u odnosu na kolovoz, no godišnja stopa ostaje visoka – 6,0%.
- Hrana, piće i duhan: mjesečno su pale 0,3%, ali je godišnja stopa rasta i dalje značajna – 5,6%.
Energija ponovno u fokusu
Iako je energija u prvoj polovici godine imala manji doprinos ukupnom rastu cijena, u rujnu je zabilježeno ubrzanje s 2,5% na 4,5% zbog baznog učinka. Očekuje se da će energenti u posljednjem kvartalu 2025. imati sve veći utjecaj, posebice nakon najavljenog ukidanja Vladinih mjera od studenog.
Domaća potražnja i turizam potiču inflaciju
Rastu inflacije pridonose i snažna domaća potražnja te solidni turistički rezultati. Velik udio malih iznajmljivača u strukturi smještaja povećava dohodak kućanstava, dok rast realnih plaća, zapošljavanja i povoljni uvjeti zaduživanja omogućuju nastavak potrošnje.
Ekspanzivna fiskalna politika kroz subvencije i rast plaća u javnom sektoru dodatno podupire cjenovne pritiske.
Inflacija u 2025. viša od prošlogodišnje
Prema aktualnim projekcijama, inflacija u 2025. nadmašit će razinu iz prethodne godine, unatoč očekivanjima da će postupno doći do hlađenja rasta zbog visoke baze. Prema prognozama, prosječna inflacija mogla bi iznositi 3,6%, no s obzirom na rast cijena energenata, rizici su jasno uzlazni.
Za 2026. godinu prognozira se 2,5% inflacije, no ta procjena podrazumijeva stabilizaciju u segmentu hrane i usluga, što bi moglo biti upitno s obzirom na trenutne trendove.
Hrvatska iznad prosjeka europodručja
Dok inflacija u europodručju u rujnu iznosi 2,2%, Hrvatska s 4,2% bilježi dvostruko višu stopu. Više od Hrvatske ima samo Estonija (5,2%), dok je Slovačka na istoj razini, a Austrija i Latvija nešto ispod.
Najniže stope bilježe Francuska (1,1%), Grčka i Italija (1,8%). Ova razlika jasno potvrđuje da Hrvatska, osim u gospodarskom rastu, odstupa i u dinamici rasta potrošačkih cijena u odnosu na europodručje.
📈 Zaključak
Inflacija u Hrvatskoj ostaje iznad ciljanih razina Europske središnje banke i očekuje se da će biti jedna od ključnih gospodarskih tema i u 2026. godini. Pritisci na cijene, potaknuti domaćom potražnjom, turizmom i rastom energije, ukazuju da će borba s inflacijom potrajati dulje nego u ostatku eurozone.
