Umirovljenicima stiže godišnji dodatak na mirovinu, ali sindikati upozoravaju da će ga pojesti rast cijena struje, plina i usluga.
Velikom broju umirovljenika u Hrvatskoj uskoro će biti isplaćen novi godišnji dodatak na mirovinu, no dio javnosti i umirovljeničkih udruga upozorava da je riječ o mjeri koja neće bitno poboljšati životni standard starijih građana.
Vlada Republike Hrvatske krajem listopada donijela je odluku prema kojoj će godišnji dodatak iznositi šest eura za svaku godinu mirovinskog staža. Premijer Andrej Plenković tom je prilikom poručio kako je riječ o još jednom koraku u jačanju socijalne sigurnosti umirovljenika. Prema procjenama, prosječni iznos dodatka iznosit će oko 170 eura, dok će umirovljenici s punih 40 godina staža dobiti maksimalnih 240 eura, piše N1.hr.
Pravo na dodatak imat će i korisnici obiteljskih mirovina, pri čemu će se iznos računati prema mirovinskom stažu pokojnog osiguranika ili supružnika. Isti model primjenjuje se i na korisnike invalidskih mirovina, kao i na one s beneficiranim radnim stažem. Važno je naglasiti da dodatak ne podliježe oporezivanju niti ovrsi, ali u slučaju ovrhe umirovljenici moraju imati otvoren zaštićeni račun kako bi im sredstva bila isplaćena.
Unatoč tome, kritike su sve glasnije. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Višnja Stanišić, ističe kako je iznos premalen te da ne odražava višedesetljetni rad i uplate doprinosa. Za N1.hr navodi kako bi dodatak imao više smisla kada bi bio popraćen i božićnicom, jer ovako nestaje u vrlo kratkom roku, najčešće na podmirivanje dugova ili osnovne troškove.
Sličan stav ima i predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno, Milivoj Špika, koji godišnji dodatak naziva obmanom. Upozorava da se isplata događa u trenutku snažnog rasta troškova života – od poskupljenja električne energije i komunalnih usluga do rasta cijena domova za umirovljenike. Prema njegovim riječima, država će kroz razne namete uzeti više nego što ovim dodatkom daje, piše N1.hr.
Uvođenje godišnjeg dodatka na mirovinu ponovno je otvorilo raspravu o dugoročnom položaju umirovljenika u Hrvatskoj. Iako Vlada ovu mjeru predstavlja kao trajni oblik pomoći, kritičari upozoravaju da jednokratna isplata ne može zamijeniti sustavno povećanje mirovina.
Za razliku od Hrvatske, pojedine europske zemlje poput Austrije, Španjolske i Portugala isplaćuju 13. ili čak 14. mirovinu, čime se starijim građanima osigurava stabilniji prihod tijekom godine. Hrvatski model godišnjeg dodatka, kako navode predstavnici umirovljeničkih udruga za N1.hr, prije svega služi statističkom povećanju prosječne mirovine, ali bez stvarnog učinka na mjesečni proračun najugroženijih.
Posebno su pogođeni umirovljenici s najnižim primanjima, koji dodatak često koriste za podmirenje osnovnih obveza. Već početkom godine suočit će se s novim poskupljenjima energenata, zdravstvenih usluga i komunalija, što dodatno smanjuje realnu vrijednost dobivenog iznosa.
Stručnjaci upozoravaju kako bi održivo rješenje trebalo uključivati redovito usklađivanje mirovina s rastom plaća i inflacije, uz dodatne socijalne mjere za najranjivije skupine. Bez takvog pristupa, godišnji dodatak ostaje kratkotrajna pomoć koja ne mijenja ukupnu sliku siromaštva među starijim građanima.
Umirovljenici poručuju da ne traže privilegije, već dostojanstven život nakon desetljeća rada – poruku koja će, čini se, i dalje biti u fokusu javnih rasprava.
