Hrvatskoj isplaćena osma tranša NPOO-a. Sa 100 % ispunjenim pokazateljima i povučenih 7,3 milijarde eura, RH ostaje najuspješnija članica EU u provedbi reformi.
Hrvatska učvrstila poziciju lidera u povlačenju sredstava iz NPOO-a
Hrvatska je još jednom potvrdila status najnaprednije države članice Europske unije u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Europska komisija isplatila je osmu tranšu bespovratnih sredstava u iznosu od 897 milijuna eura, čime je ukupni iznos do sada uplaćen u državni proračun dosegnuo impresivnih 7,3 milijarde eura.
Ova isplata uslijedila je nakon pozitivne ocjene svih 17 reformskih i investicijskih pokazatelja predviđenih za ovo razdoblje. Ono što Hrvatsku izdvaja od ostalih 26 članica jest činjenica da je jedina zemlja s apsolutnim postotkom uspješnosti. Dosad su u potpunosti ispunjena 253 pokazatelja kroz osam realiziranih faza, što predstavlja stopu izvršenja od 100 %.
Fokus na strateške ciljeve
Sredstva iz osme tranše usmjerena su na ključne stupove razvoja koji će dugoročno oblikovati hrvatsku budućnost:
- Zelena tranzicija: Ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost zgrada i održivi promet.
- Digitalna transformacija: Modernizacija javne uprave i poticanje digitalnih vještina u privatnom sektoru.
- Jačanje gospodarstva: Podrška malim i srednjim poduzetnicima te povećanje otpornosti zdravstvenog i obrazovnog sustava.
Dosadašnji rezultati pokazuju da NPOO nije samo financijski instrument, već poluga za dubinske strukturne promjene. Od ukupno predviđenih 10 milijardi eura, Hrvatska je već povukla više od 70 % raspoloživih sredstava, što direktno utječe na stabilnost BDP-a i ubrzanu konvergenciju prema prosjeku razvijenosti Europske unije. Kontinuirana dinamika provedbe osigurava da investicijski ciklus ostane snažan, pružajući sigurnost domaćim investitorima i građevinskom sektoru.
Zašto je model Hrvatske primjer ostalim članicama EU?
Uspjeh koji Europska komisija redovito ističe u svojim izvješćima temelji se na preciznom planiranju i strogoj koordinaciji između resornih ministarstava. Dok se pojedine države suočavaju s kašnjenjima u zakonodavnim procesima, Hrvatska je uspjela sinkronizirati donošenje zakona s konkretnim investicijama na terenu.
Efikasnost sustava kontrole
Ključni faktor uspjeha je transparentan sustav praćenja napretka. Svaki od 253 pokazatelja prošao je rigoroznu reviziju, čime se eliminira rizik od povrata sredstava ili zastoja u isplatama. Ovakva predvidljivost u priljevu europskog novca omogućuje Vladi RH kvalitetnije planiranje nacionalnog proračuna i smanjenje potrebe za vanjskim zaduživanjem pod nepovoljnijim uvjetima.
Dugoročni utjecaj na građane
Iako se brojke od milijardu eura često čine apstraktnima, efekti NPOO-a postaju vidljivi u svakodnevnom životu. To uključuje:
- Obnovu infrastrukture nakon potresa, koja se velikim dijelom financira upravo ovim sredstvima.
- Izgradnju dječjih vrtića i škola, čime se podiže standard obrazovanja i olakšava usklađivanje obiteljskog i poslovnog života.
- Modernizaciju željeznica i uvođenje ekološki prihvatljivih rješenja u javni prijevoz.
Nastavak ovog trenda sugerira da bi Hrvatska mogla iskoristiti cjelokupni iznos od 10 milijardi eura prije predviđenog roka (kraj 2026. godine), čime bi dodatno osnažila svoju poziciju unutar eurozone i schengenskog prostora kao moderna, digitalno osviještena i energetski neovisna država.
