Grad Zagreb prema Eurostatu ušao je među 15 europskih regija s najnižim rizikom siromaštva i socijalne isključenosti u 2024. godini.
Grad Zagreb prema najnovijim podacima Eurostata nalazi se među 15 europskih regija s najmanjim udjelom stanovništva izloženog riziku siromaštva i socijalne isključenosti. U konkurenciji 244 europske regije obuhvaćene NUTS2 klasifikacijom, Zagreb je u 2024. godini zabilježio udio od 11,1 %, čime je u odnosu na 2021. napredovao za čak 11 mjesta.
Ovakav rezultat svrstava hrvatsku metropolu u sam vrh Europske unije kada je riječ o socijalnoj sigurnosti i kvaliteti života građana. Prema dostupnim pokazateljima, Zagreb stoji znatno bolje od velike većine europskih regija, ali i u odnosu na ostale dijelove Hrvatske.
Gradonačelnik Tomislav Tomašević istaknuo je kako su ovakvi podaci potvrda dugoročnih gradskih politika usmjerenih jačanju socijalne kohezije. Naglasio je da je cilj Grada Zagreba stvaranje otpornog i uključivog društva, osobito u razdobljima globalne nesigurnosti i smanjenog povjerenja u institucije. Kao dodatno priznanje navodi se činjenica da je Zagreb 2024. godine ponio titulu Europske prijestolnice inkluzije i raznolikosti.
Podaci Eurostata istovremeno ukazuju na izražene regionalne razlike unutar Hrvatske. Dok Zagreb bilježi relativno nizak udio stanovništva u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, stanje u drugim regijama znatno je nepovoljnije. U Sjevernoj Hrvatskoj taj udio iznosi 18,3 %, u Jadranskoj Hrvatskoj 22,9 %, dok u Panonskoj Hrvatskoj doseže zabrinjavajućih 31 %, što tu regiju svrstava pri samom dnu Europske unije.
Panonska Hrvatska, koja obuhvaća osam županija, prema ovom pokazatelju nalazi se među regijama s najvećim rizikom siromaštva i socijalne isključenosti u Europi. Ovi podaci dodatno naglašavaju potrebu za snažnijim i ciljanijim javnim politikama na nacionalnoj i regionalnoj razini.
Iz Grada Zagreba poručuju kako će se i dalje sustavno pratiti životni standard građana te prilagođavati socijalne mjere stvarnim potrebama stanovništva, uz aktivno sudjelovanje u oblikovanju europskih politika usmjerenih smanjenju siromaštva do 2030. godine.
Pojam rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti jedan je od ključnih pokazatelja kojim Europska unija prati ostvarenje svojih socijalnih ciljeva. U statistiku ulaze osobe koje su teško materijalno i socijalno deprivirane ili žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, pri čemu se svaka osoba broji samo jednom, neovisno o broju kriterija koje ispunjava.
Upravo u tom kontekstu rezultat Grada Zagreba dobiva dodatnu težinu. Niska razina izloženosti riziku siromaštva povezuje se s razvojem dostupnih i kvalitetnih javnih usluga, uključujući predškolski odgoj, socijalne programe za starije osobe i osobe s invaliditetom te široku mrežu primarne zdravstvene zaštite.
Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec naglasila je kako upravo snažan sustav javnih usluga predstavlja temelj borbe protiv socijalne isključenosti. Prema njezinim riječima, svaki građanin se u određenom životnom razdoblju može naći u potrebi za dodatnom podrškom, zbog čega je važno da Grad ima razvijenu i dostupnu mrežu pomoći.
Pozitivan pomak Zagreba na europskoj ljestvici potvrđuje da ulaganja u socijalne politike i inkluzivne mjere daju konkretne rezultate. Istovremeno, izražene razlike između hrvatskih regija ukazuju na potrebu ravnomjernijeg regionalnog razvoja kako bi se smanjile socijalne nejednakosti na nacionalnoj razini.
