19-godišnjak slao dojave o bombama diljem Hrvatske. Evakuirane škole i vrtići u više gradova, USKOK pokrenuo istragu.
Hrvatska je proteklih dana bila suočena s nizom lažnih dojava o postavljenim eksplozivnim napravama u obrazovnim i odgojnim ustanovama, a prema informacijama nadležnih tijela, za sve je osumnjičen 19-godišnji hrvatski državljanin. Protiv njega je, na temelju kaznene prijave PNUSKOK-a i Službe terorizma, USKOK donio rješenje o provođenju istrage zbog sumnje na počinjenje kaznenog djela terorizma.
Prema dostupnim podacima, mladić je u razdoblju od 24. do 29. travnja 2026. godine, boraveći na području Ploča, putem mobilnog uređaja pristupio internetskom servisu s kojeg je slao prijeteće e-mail poruke. Poruke su, kako se sumnja, slane s korisničkog računa otvorenog na ime druge osobe, a sadržavale su prijetnje o aktiviranju eksplozivnih naprava u više škola i vrtića.
Dojave su se odnosile na ustanove u nekoliko hrvatskih gradova, uključujući Zagreb, Zadar, Opuzen, Split i Ploče. Zbog ozbiljnosti prijetnji i sigurnosnih protokola, nadležne službe provele su hitne evakuacije objekata te detaljne protueksplozivne preglede.
Takve su mjere izazvale značajnu uznemirenost među djecom, zaposlenicima ustanova, ali i širom javnošću. Iako su sve dojave u konačnici bile lažne, reakcije nadležnih službi bile su nužne kako bi se osigurala sigurnost i spriječile moguće posljedice.
USKOK navodi kako postoji osnovana sumnja da je osumnjičenik svojim postupcima nastojao izazvati strah, nesigurnost i masovnu paniku među građanima. Upravo takvo ponašanje, prema Kaznenom zakonu, može se kvalificirati kao kazneno djelo terorizma.
Nakon provedenog ispitivanja, tužiteljstvo će sucu istrage Županijskog suda u Splitu predložiti određivanje istražnog zatvora. Kao razlog navodi se opasnost od ponavljanja kaznenog djela.
Ovaj slučaj ponovno je otvorio pitanje sigurnosti u obrazovnim ustanovama, ali i važnosti odgovornog ponašanja u digitalnom prostoru. Nadležna tijela ističu kako će i ubuduće promptno reagirati na svaku prijetnju, bez obzira na njezinu vjerodostojnost, s ciljem zaštite građana.
Slučaj lažnih dojava o bombama u školama i vrtićima diljem Hrvatske još jednom je pokazao koliko ozbiljne posljedice mogu imati takvi postupci, čak i kada se radi o neistinitim prijetnjama. Svaka dojava o mogućoj opasnosti automatski pokreće složen sigurnosni protokol koji uključuje policiju, protueksplozivne timove i druge hitne službe.
U praksi to znači da se objekti odmah evakuiraju, prekida se nastava ili rad vrtića, a djeca i zaposlenici izlažu se stresnim situacijama. Osim psihološkog učinka, ovakvi incidenti imaju i logističke i financijske posljedice jer zahtijevaju angažman velikog broja službenika i resursa.
Stručnjaci upozoravaju da lažne dojave, osobito kada su usmjerene na škole i vrtiće, imaju dodatnu težinu zbog osjetljive skupine na koju utječu. Djeca mogu razviti osjećaj nesigurnosti, dok roditelji i zaposlenici ostaju u stanju zabrinutosti i nepovjerenja.
Kazneni zakon Republike Hrvatske takve radnje tretira izuzetno ozbiljno, posebno kada postoji namjera izazivanja straha i panike među većim brojem ljudi. Upravo zbog toga, ovakvi slučajevi često se kvalificiraju kao kaznena djela iz domene terorizma.
Nadležne institucije kontinuirano rade na jačanju sigurnosnih sustava i unapređenju procedura kako bi se ovakve situacije što učinkovitije rješavale. Istovremeno, javnost se poziva na odgovorno ponašanje i prijavljivanje sumnjivih aktivnosti.
Ovaj događaj služi kao podsjetnik da digitalni prostor, iako često percipiran kao anoniman, nosi ozbiljne posljedice za nezakonite radnje. Svaka prijetnja, bez obzira na namjeru, može dovesti do kaznenog progona i dugoročnih posljedica za počinitelja.
